Karlovac

Tragična cesta

26 listopada 2020.

Napisao Matija Čaić

U 18. stoljeću Hrvatska je bila dio Austrijskog carstva. Turska najezda je i dalje bila velika prijetnja, a utvrđeni grad Karlovac je bio prva linija obrane i veoma važan logistički centar pošto je smješten na najužem dijelu prijelaza između Panonske nizine na sjeveru i obale na jugu. Karlovac je također smješten blizu glavnoga grada Zagreba tako da je već bio povezan s glavnim gradom carstva, Bečom.

Spojiti carstvo s obalom

Austrija je razvijala dvije luke na sjeveru Jadrana. Kraljevicu kao vojnu luku i brodogradilište i Rijeku kao slobodnu luku. Taj status je rijeci dao kralj Leopold I. Isti onaj koji je dao odrubiti glavu Petru Zrinskom i Frani Krsti Frankopanu, dvojici najznamenitijih hrvatskih plemića.

U takvim uvjetima se pojavila potreba za izgradnjom moderne ceste koja bi povezala Karlovac sa Rijekom i obližnjim gradom Bakrom. Zadatak je dodijeljen austrijskom vojnom inženjeru Antunu Matiji Weissu.

Glavni problem s kojim se Weiss susretao je bio nedostatak sredstava, a to je bio jedini uzrok svih daljnjih tragičnih događaja. Dobio je samo 70 000 forinti, puno premalo za takav projekt i 1500 radnika. Cesta je krštena Via Carolina Augusta, cestom cara Karla ili skraćeno Karolina po sinu Leopolda I., Karlu VI.

Na najkraći i najjeftiniji mogući način

Izgradnja Karoline je počela 1726. godine. Weiss ju je fanatično želio učiniti što kraćom i jeftinijom. Gradio ju je od jednog sela do drugog bez obzira na teren tako da je Karolina prepuna strmih uspona i nizbrdica te oštrih zavoja. Dokumenti iz tog vremena kažu da je Karolina bila prohodna od početka do kraja samo za lake kočije sa mnogo konja.

Cesta poput Karoline sa mnogo pustih i mračnih dijelova je idealna za drumske razbojnike koji vrebaju na neoprezne putnike.

Izgradnja je završila 1732. godine. Karolina je duga 105 kilometara od Karlovca do Bakra sa još jednim odvojkom od dvadeset kilometara do Rijeke.

Cesta je otvorena 1726. godine, mnogo prije nego što je završena kada je Karlo VI. prošao njome do Rijeke. U sjećanje na taj događaj postavljen je reljef iznad prolaza Gradske Ure u Rijeci. Ona prikazuje cara Leopolda I. i Karla VI. sa dvoglavim orlom koji u kandžama drži bokal sa natpisom „INDEFICIENTER“ što znači, nepresušno.

Od početka…

Karolina počinje u najstarijem dijelu Karlovca, Dubovcu. Nakon strme uzbrdice dolazi do istoimenog dvorca. Iza Dubovca, Karolina prolazi kroz šumu dok ne dođe do sljedećeg dvorca Novigrada.

Ispod Novigrada cesta prelazi rijeku Dobru preko mosta izgrađenog 1726. godine koji i danas služi svojoj svrsi.

Malo tko će povjerovati kad mu kažem da je sljedeći grad na ruti, Beč. Osim što je glavni grad Austrije, Beč je i selo u Hrvatskoj, isto kao i Rim koji je dvadesetak kilometara dalje.

Treći, i nekoć najljepši dvorac na ovoj cesti je Bosiljevo. Danas us od njega ostale samo ruševine, ali se može vidjeti da je nekoć bio veličanstven.

Karolina je neprohodna od Bosiljeva do Vrbovskog tako da je potrebno ići zaobilazno preko ceste D3. Kada se vratite na Karolinu očekuje vas vrlo bajkovit dvorac Stara Sušica.

Slijede sela Ravna Gora, Stari Laz koji je i najviša točka ceste, Mrkopalj i Brestova Draga.

…do gorkog kraja

Nakon Brestove Drage cesta prolazi kroz gustu šumu. Ovdje se mogu vidjeti ostaci originalnog makadama i podzida. U maloj dolini može se vidjeti deset krnjih piramida sedam metara visokih i širokih. To su nosači drvenog vijadukta koji je Weiss izgradio da premosti dolinu. Cesta je mogla ići oko doline, ali s obzirom da ju je Weiss htio izgraditi što kraćom i jeftinijom, izgradio je vijadukt sa priličnim uzdužnim nagibom. Nešto što je prilično jedinstveno u svijetu.

Jedne hladne zimske noći je kočija sa putnicima pokušala prijeći vijadukt po kojem se nahvatao debeo sloj leda zbog niskih temperatura. Gotovo su već bili na drugoj strani kada se jedan konj poskliznuo i povukao ostale za sobom. Kočija je probila ogradu i survala se u dolinu. Nitko nije preživio.

Kada je Weiss čuo za ovu tragediju oduzeo si je život.

Kraj

Nakon Brestove Drage, Karolina prolazi kroz Sunger, Vrata, veoma lijepo selo Fužine gdje Novu godinu možete dočekati već u podne, i Plasu odakle možete vidjeti Jadransko more i Kvarnerski zaljev. U selu Meja, Karolina se račva u dva ogranka, jedan za Bakar i jedan za Rijeku.

Na kraju Karoline u Rijeci stoji miljokaz sa natpisom „CAROLINA“.

Pozadinska slika: www.blog.meteo-info.hr

Bitka bogova

Komentari
2

admin

Pozdrav, slika Bosiljeva nije ni postavljena u tekst. Ovo u pozadini je Stara Sušica. Hvala na komentaru :)

Igor Bajac

Pozdrav, Slika za stari grad Bosiljevo ne odgovara stvarnosti, to je slika od dvorca Stara Sušica.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Javi se