Ston

Veliki zid

14 veljače 2021.

Napisao Matija Čaić

Da, Kineski zid je 6 000 kilometara dugo svjetsko čudo koje se može vidjeti iz Svemira, ili barem tako tvrde oni koji nikad nisu bili u Svemiru. I da, to je najduži fortifikacijski sustav na svijetu.

I niti jedan drugi zid mu nije niti blizu.

Kineski je prvi, a hrvatski drugi

Ali znate li koji je drugi najduži zid na svijetu? To je Hadrijanov zid u Engleskoj koji se proteže od Irskog do Sjevernog mora i dijeli Englesku na dvije polovice. Šteta da samo mali dio tog zida i dalje postoji.

Drugi najduži fortifikacijski sustav na svijetu sa tornjevima i utvrdama i još k tome u savršenom stanju je Stonski zid na poluotoku Pelješcu koji spaja dva grada, Ston i Mali Ston.

Zlatno doba Dubrovnika

15. i 16. stoljeće su bili zlatno doba Dubrovačke republike. Vladali su Jadranskim morem moćnom mornaricom i snažnim zidinama. Izvoz je bio ključ prosperiteta Dubrovnika, a najvažniji izvozni proizvod im je bila sol.

Da bi zaštitili najveću solanu u Europi, izgradili su zid koji se proteže od jedne do druge obale poluotoka Pelješca.

Zid

Izgradnja zida je počela 1333. godine i završila 1506. Najpoznatiji graditelji zida su bili Župan Bunić (1455.), Bernardin iz Parme (1461.), Olivier Francuz (1472. – 1478.) i Paškoje Miličević (1488. – 1506.). Izgradnja zida je koštala 15 900 zlatnika.

Stonski zid i solana

Izvor: Hrvatska Turistička Zajednica. Autor: Ivo Biočina

Zid je dugačak 5,5 kilometara. 900 metara je u obliku nepravilnog pentagrama i okružuje grad Ston. Sami grad je jedan od najbolje strukturno planiranih gradova u Europi. Uz južni, zapadni i istočni dio zida proteže se šanac.

Dalje se zid proteže u dva reda preko brda sve dok se ne spoji sa zidinama Malog Stona.

Tri utvrde i četrdeset tornjeva štite zid. Utvrde su Veliki Kaštio, koja čuva solanu, Podzvizd i Koruna u Malom Stonu.

Stonski zid. Autor: Ante Vlašić

Ston danas

Najstarija solana u Europi je i dalje u funkciji, a zid je otvoren za turiste da mogu po njemu šetati i osjetiti dio povijesti.

Pozadinska fotografija: Hrvatska Turistička Zajednica. Autor: Ivo Biočina

Hrvatski Alcatraz

Komentari
0

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Javi se