Vučedol

Najstariji europski kalendar

4 svibnja 2023.

Napisao Matija Čaić

Kada je 1897. godine direktor Arheološkog muzeja i prvi profesor arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu dr. Josip Brunšmid zabio prvu lopatu na lokalitetu Vučedol, 5 kilometara od Vukovara na obali Dunava, nije ni slutio da će otkriti jednu od najvažnijih i najnaprednijih europskih kultura svog vremena.

Vučedolska kultura

Vučedolska kultura je nastala 3000 godina pr. n. e. u vrijeme bakrenog doba i trajala je skoro 800 godina. Na njezinom vrhuncu je u Vučedolu živjelo između 2000 i 3000 stanovnika što je prilično impresivan broj za ono vrijeme. Odavde se širila na prema južnoj Mađarskoj i južnoj Slavoniji. Stanovnici su živjeli u sojenicama, a smatra se da su prvi u svijetu počeli s uzgojem goveda čije meso je činilo 80 % prehrane. Pronađeni su i ostaci pastrva kojih nema u Dunavu što upućuje na razvijenu trgovinu sa susjedima. O naprednosti vučedolske kulture govori i činjenica da su za jelo prvi počeli koristiti poseban tanjur za svaku osobu dok se prije jelo iz zajedničke posude.

croatia, travel, discover, tourism, museum, vučedol, vukovar, archeology
Muzej vučedolske kulture

Međutim ono po čemu je ova kultura najpoznatija je bogata i raznovrsna keramika. Stanovnici ovog područja su bili pravi majstori u izradi umjetničkih i funkcionalnih predmeta od pečene gline. Među mnogobrojnim nalazima, najpoznatija je Vučedolska golubica.

Vučedolska golubica

Vučedolska golubica je keramička posuda koja datira oko 2600 g. pr. n. e. Služila je u obredne svrhe kao kadionica i u potpunosti je sačuvana. Iako se zove golubica, pretpostavlja se da se u stvari radi o jarebici.

croatia, travel, discover, tourism, museum, vučedol, vukovar, archeology
Vučedolska golubica

Kalendar

Iako je cijela Vučedolska kultura jedinstvena i zanimljiva, ono što ju postavlja na svjetsku kartu zanimljivosti je posuda Orion.

Otkrio ju je 1978. godine u Vinkovcima arheolog dr. Alexandar Durnam. Smatra se da datira iz 2600. g. pr. n. e. Iako na prvi pogled djeluje kao obična posuda za držanje namirnica, pažnju privlače četiri pojasa urezana u nju. Svaki pojas sadrži 12 polja tako da se smatra da pojasevi predstavljaju četiri godišnja doba, a polja dvanaest tjedana u svakom od njih.

Na svakom polju je prikazano pojavljivanje i nestanak pojedinih nebeskih tijela, zviježđa ili planeta, koji se savršeno podudaraju sa stvarnim događajima u tom tjednu. Vjerojatno su se na taj način obilježavali značajni događaji u godini poput početka sjetve ili poplava što bi posudu Orion činilo najstarijim i najinteresantijim europskim kalendarom.

Gospodine Däniken, čekamo vaš komentar.

Dino park

Komentari
0

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Javi se