Junak i zločinac

Gašpar Alapić je osoba čija je životna priča komotno mogla izaći iz kakvog visokobudžetnog hollywoodskog povijesnog spektakla.

Rođenje, život i smrt

Rođen je u plemićkoj obitelji negdje u prvoj polovici 16. stoljeća u selu Vukovina blizu Zagreba. Iako je bio malen rastom i grbav, bio je veliki vojskovođa koji je izvojevao mnoge pobjede protiv Turaka. Najveća pobjeda mu je bila protiv sandžak – bega Muhameda od Tirbale u bitci kod Siklosa u Mađarskoj, 17. lipnja 1566. godine.

1574. godine izabran je za hrvatskog bana. Ban je bio hrvatski potkralj i vrhovni vojni zapovjednik. Zbog turske prijetnje i napada ta titula mu je donijela više štete nego koristi, pošto je morao izdvajati velike novce za ratovanje. Zbog toga je bansku čast konstantno pokušavao predati nekom drugom. U tome je napokon uspio 1578.

Alapić je umro 4. travnja u rodnom selu i po svojoj želji je zakopan pored svog oca u crkvi u Remetama.

Junak

U svojem nastojanju da osvoje Beč, središte europske civilizacije, 1566. godine Turci su prvo morali osvojiti mađarski grad Siget. Okupili su veliku vojsku od 100 000 vojnika i 300 topova pod vodstvom nikog drugog nego Sulejmana I. Veličanstvenog. Siget je branilo 2500 ratnika predvođenih hrvatskim junakom Nikolom Šubićem Zrinskim, ujakom Gašpara Alapića kojeg je i imenovao svojim zamjenikom u slučaju smrti.

Nakon više od mjesec dana opsade grad je gorio u ruševinama, a branitelji su odlučili da će radije pokušati proboj i poginuti nego se predati. Zapovjednik Zrinski se obratio svojim preživjelim vojnicima, oko 600 njih, ovim riječima: „Ja, Nikola Plemeniti Zrinski, obećajem prvo Bogu svemoćnome, zatim njegovoj visosti našem veličanstvenom vladaru, našoj siromašnoj zemlji i vama, mojim vitezovima, da vas neću napustiti nego živjeti i umrijeti s vama i izdržati i dobro i zlo. Tako mi Bog pomogao.“

• 

Zatim su otvorili vrata i spustili pokretni most. Juraj Horvat je topom napravio prolaz među neprijateljskim redovima, a onda su ratnici izjurišali na Turke.

Samo četvorica su preživjela. Alapić, tajnik Franjo Črnko, Gerancij i Stjepan Oršić. Alapić se prije juriša odjenuo u običnog vojnika kako ga ne bi pogubili u slučaju da bude zarobljen.

Turci su bili impresionirani njihovom hrabrošću tako da je Alapića Nikolin sin otkupio iz zarobljeništva za samo 500 forinti.

Kratki dokumentarac o opsadi Sigeta.

Zločinac

1573. godine izbila je seljačka buna. Nezadovoljni visokim porezima i najmom za zemlju te terorom velikaša Franje Tahija, hrvatski i slovenski seljaci su podigli ustanak protiv vlasti pod vodstvom Matije Gupca, tražeći pravednije uvjete.

Seljačka vojska je uspješno odbila Tahijeve snage poslane da uguše pobunu te je on poslao Alapića sa snažnom i dobro opremljenom konjicom. Najprije je pobijedio seljake u dvije bitke kod Kerestinca i Mokrica. Na kraju je pobijedio i Matiju Gupca i glavninu seljačke vojske u bitci kod Stubičkih Toplica 9. veljače 1573. godine.

Nakon toga je nemilosrdno pogubio vođe seljačke bune i brutalno kaznio seljake koji su u njoj učestvovali.