Da su ljudi kojim slučajem živjeli u doba dinosaura, prije cca 65 – 200 miliona godina, zasigurno bi danas umjesto dlakavih i mekanih sisavaca za kućne ljubimce imali slatke ljuskama prekrivene reptile. Jer dinosauri su dolazili u mnogim i najrazličitijim oblicima i bojama od velikih brontosaura do malenih parvicursora i bili su neprikosnoveni vladari tadašnjeg živog svijeta. A uz to su bili i preslatki.
Mali dinosauri
Ti strašni gušteri, a to je izravan prijevod njihovog naziva s latinskog, su živjeli i na području Hrvatske, a u Istri se nalazi jedno od najbogatijih nalazišta njihovih ostataka.
Jedan interesantan zakon prirode kaže da živa bića na izoliranim prostorima u relativno kratkom vremenskom roku postaju mnogo manja od svojih predaka. Tako su i istarski dinosauri koji su živjeli na Brijunskim otocima bili relativno mali. Barem sudeći po otiscima njihovih stopala kojih je na Brijunima pronađeno preko 200. Dužina ima se kreće između 15 i 30 centimetara što znači da su dinosauri nosili broj cipele između 25 i 50.
Otkriće
Otiske je 1925. godine otkrio austrijski industrijalac Bachofen – Echt. Izraz “jurski park” je ovdje zapravo krivo upotrebljen pošto su istarski dinosauri živjeli prije maksimalno 145 miliona godina što ih smješta u nešto mlađe razdoblje krede. Znači da bi ispravniji izraz bio “kredski park”.
Inače su otisci dinosaura veoma rijetki. Da bi otisak ostao sačuvan milionima godina potrebno je da ga jedinka ostavi u mekom materijalu koji zatim mora prekriti mnogo tvrđi material. Time ovo nalazište postaje još vrijednije.

Najljepši troprsti otisak koji se uglavnom viđa na fotografijama i koji je postao svojevrsni zaštitni znak brijunskih guštera, potiče od nekog mesojeda iz skupine theropoda, a oni su pretci današnjih ptica.
Lokaliteti
Otisci su pronađeni na oba brijunska otoka.
Oni na rtu Pogledalo/Barban pripadaju mesojedima čija je dužina procijenjena na 8 metara.
Na rtu Ploče su prebivali mali i okretni mesojedi iz skupine coelosaura dužine do 4 metra. Oni su daljnji srodnici strašnog tiranosaura.
Otisci na rtu Kamnik/Plješivac pripadaju većim biljojedima iz skupine ornitopodnih dinosaura. Oni su imali noge slične ptičjima i u razdoblju krede su bili najrazvijenija grupa biljojeda zbog probavnog sustava nikad prije viđenog u gmazova. Taj sustav je bio kompleksan kao onaj u današnjih krava.
Najveći dinosaur su živjeli na području Trstike/Debela Glava. Tamo se nalaze otisci biljojeda dužine do 15 metara iz skupine sauropoda. Sauropodi su inače najveći poznati dinosauri. Njima pripadaju nadaleko i naširoko poznati brachiosaur i najveći ikad seizmosaur ili gušter-zemljotres.
A sad nešto konkretno
Kad smo već kod brachiosaura, nisu oni samo otiske ostavili u Istri već i kosti. Naime, 1992. godine je ronioc Dario Boscarolli u moru pored Bala pronašao pravo groblje dinosaura koje je uništila neka velika katastrofa. Teško je pronaći neko drugo objašnjenje za toliki broj leševa na jednome mjestu.
Do sada je više od 200 kostiju izvađeno, a pretpostavlja da ih je još mnogo više koje tek čekaju da budu otkrivene.
Ovo je inače jedno od rijetkih, ako ne i jedino podmorsko nalazište ostataka dinosaura u svijetu i zbog toga je, a i zbog svoje obimnosti, uvršteno u svjetski popis paleontoloških nalazišta.
Pretpostavlja se da je brachiosaur koji je ovdje skončao bio dugačak preko 25 metara i težak gotovo 30 tona.
Kosti su stare između 150 i 200 miliona godina, a mogu se vidjeti u muzeju u Balama.
Pozadinska slika: Wikimedia Commons, HombreDHojalata
Komentari
0