Duga Resa

Kako je tvornica pamuka izgradila grad

27 studenoga 2020.

Napisao Matija Čaić

Grad izgrađen za potrebe Pamučne industrije, danas je neizbježno turističko odredište za stanovnike Zagreba i Karlovca. Ljeti su obale Mrežnice krcate sretnim ljudima koji uživaju u roštilju, kupanju, glazbi i odbojci na pijesku.

Duga Resa

Duga Resa je grad u središnjoj Hrvatskoj, otprilike 60 kilometara od Zagreba na putu prema moru. Ime je najvjerojatnije dobila po narodnoj nošnji tog kraja ili biljci resi koja raste uz obale rijeke Mrežnice. Mali grad bi ostao turistički nezapažen da nema dva velika aduta koji će ga u budućnosti činiti značajnim odredištem ovog dijela Hrvatske. To su Pamučna industrija i Mrežnica.

Panorama of Duga Resa city near Karlovac, Croatia, and river Mrežnica.
Panorama Duge Rese

Naselja na ovom području datiraju još iz 1380. godine, dok prava povijest Duge Rese počinje 1884. godine kada bečki veletrgovac Josef Jeruzalem za 8000 forinti kupuje od karlovačkog gradonačelnika Ivana Banjavčića mlin na Mrežnici.

Pamučna industrija

Već sljedeće godine, Jeruzalem osniva Kraljevsku ovozemaljsku ovlaštenu predionicu i tkaonicu koja će kasnije postati poznata pod nazivom Pamučna industrija Duga Resa. 1886. godine u tvornici je u pogonu je već impresivnih 5000 vretena i 60 razboja koje pokreću dvije vodene turbine. Vrlo brzo u pogon se stavlja i jedna parna turbina. Ta mašinerija prerađuje pamuk u grublje materijale za potrebe stanovništva u regiji.

Industrija se vrlo brzo razvija i u sljedećih 40 godina preobražava Dugu Resu u pravi radnički grad.

1934. godine se tvornica modernizira sa 35 276 finijih vretena, 1280 vretena za pamučne otpatke i 1104 razboja. Tako unaprijeđena tvornica prerađuje pamuk iz SAD-a, Egipta i istočne Indije u cijelu paletu različitih proizvoda.

Nažalost, loše provedena privatizacija je uništila konkurentnost i proizvodnje Pamučne tako da ona danas više ne posluje. Zgrade su i dalje tamo tako da u budućnosti možda može postati muzej i vrijedan spomenik jednog prošlog vremena.

Život radnika u vrijeme Pamučne

Tri su kvarta u Dugoj Resi izgrađena za život radnika Pamučne, Kasar, Inzl i vila u današnjem Parku Dr. Franje Tuđmana.

Kasar je ulica sa potpuno identičnim zgradama koje malo podsjećaju na vojarne (kasarne u to vrijeme) pa od tuda i naziv ulice. Zgrade su imale po osam stanova sa po jednom kupaonicom i sanitarnim čvorom na svakom katu. Radnici nisu plaćali struju, a i drva za grijanje su dobivali besplatno. Uzor takvom naselju je bilo radničko naselje Kroneberg u Essenu u Njemačkoj.

Typical building for workers of Cotton factory Duga Resa
Tipična zgrada za radnike Pamučne.

S obzirom da je cesta koja je prolazila kroz Kasar uvijek bila prašnjava, a to je uzrokovalo bolesti dišnih puteva, ambiciozni radnik August Sthlarzbach je posadio drvored platana s jedne strane kako bi eterična ulja koja luče pomogla zdravlju drugih radnika. Sthlarzbach je vrlo brzo nakon toga postao i direktorom predionice.

Inzl je drugo radničko naselje sa zgradama identičnim Kasaru, ali sa jednom bitnom razlikom. Kao što mu i ime kaže (inzl – otok), smješten je na poluotoku. Naime, za potrebe tvornice, dio toka mrežnice je skrenut tako da je jedan dio zemljišta ostao okružen rijekom pa se na Inzl dolazi preko dva mosta, svaki sa jedne strane Mrežnice. Ono što je nekad bilo radničko naselje, danas bi moglo postati elitno mjesto za život pošto je rijeka udaljena svega nekoliko metara od ulaznih vratiju u zgradu.

Worker's settlement on the island on Mrežnica river in Duga Resa, Croatia.
Naselje Inzl

Direktori i imućni građani su imali posebnu vilu za život. Ona je izgrađena na brdašcu u Parku Dr. Franje Tuđmana između Kasara i Inzla. Daleko od vreve prometnica i okružena zelenilom, vila pruža mir i spokoj koji se rijetko viđa.

Ova vila nije nipošto bila zatvorena za radnike. U njoj je bilo smješteno besplatno kupalište za sve koji su poželjeli doći. Od 1945. godine je komunistička tajna služba OZNA u njoj imala zatvor.

Osim ovih naselja i kupališta, Jeruzalem je također izgradio i vrtić, blagovaonicu za radnike i bolnicu.

On sam je živio u manjoj vili također u Parku u kojoj su danas smješteni Dom obrtnika i Turistička zajednica.

Villa for founder and owner of Cotton factory Duga Resa, Croatia
Vila Jozefa Jeruzalema

Mrežnica

Mrežnica je jedna od najljepših hrvatskih rijeka. Izvire na vojnom poligonu Eugen Kvaternik, a duga je samo 64 kilometara do ušća u Koranu. Međutim na svom kratkom toku ima čak 93 sedrene barijere koje su osjetljiv i zaštićen prirodni fenomen. Uz netaknute obale i kanjone, to Mrežnicu čini jednim od najljepših primjera krškog vodotoka.

Mrežnica river with islands.
Mrežnica

Također, za potrebe Pamučne je na njoj izgrađena i jedna od prvih hidroelektrana u Hrvatskoj.

Hrvatski fjord

Komentari
0

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Javi se