loading . . .
loading . . .

Krugovi pod morem

Otkrijte
Dugi otok

Dugi otok, ne treba ga mijenjati s onim u New Yorku, je najveći i najzapadniji otok zadarskog arhipelaga. Ime je dobio po tome što je otprilike deset puta duži nego što je širi (44,5 km dužine naspram samo 4,8 kilometra prosječne širine). Mnogo se toga ima za vidjeti na njemu, od rimskih ruševina do parka prirode Telaščica. Međutim ono najinteresantnije za prave istraživače se nalazi ispod površine.

Krugovi

Krugovi u žitu su već postali toliko iskorišten način promoviranja života izvan Zemlje da vanzemaljci više ne znaju što bi nova napravili pa su počeli raditi i druge oblike od kojih su neki prava remek djela.

U Hrvatskoj su se ipak odlučili za nešto radikalniji potez jedinstven u svijetu. Krugove su odlučili iscrtati pod morskom površinom. S obzirom da je Hrvatska zemlja sa snažnom pomorskom tradicijom i Jadranskim turizmom koji je među vodećima u svijetu, izgleda da su i naši vanzemaljski partneri odlučili to iskoristiti.

Šalu na stranu, činjenica je da uz obalu Dugog otoka postoji 28 pravilnih krugova širokih 50 metara za koje još do sada nitko nije uspio dokučiti kako su nastali. Ono što tjera istraživače da se posebno jako češkaju po glavi je njihova uniformiranost. Svi su identičnih dimenzija i izgleda, udaljeni su stotinjak metara od nenastanjene obale otoka, vrlo su blizu jedan drugoga, nalaze se na dubini od 20 metara, a osim uz obalu Dugog otoka, može ih se vidjeti i uz obalu otoka Unije i nekoliko drugih manjih otočića.

Prvi ih je 2013. godine otkrio biolog Mosor Prvan snimajući obalu otoka iz zraka.

Krugovi su napravljeni u morskoj travi latinskog naziva Posidonia oceanica koja je endemska za područje Mediterana. Oni koji su zaronili dovoljno duboko da ih vide opisuju ih „kao da je netko vadičepom iščupao travu s dna“ i nakon toga posidonia više nikada nije niknula na tom mjestu.

Bilo je mnogo pokušaja da se objasni njihov nastanak. Čak je i uvaženi Discovery Channel pokušao proniknuti u njihovu tajnu. Bezuspješno kao i svi ostali.

Moguće teorije

Teorija u koju vjeruje najviše ljudi je ona da su krugovi napravljeni eksplozivom. Najvjerojatnije krivolovci koji love ribu dinamitom ili vojska. Tu teoriju je prvi postavio biolog Donat Petricioli, a također ju je potvrdio i nepoznati čovjek koji tvrdi da je bio prisutan kada je tadašnja Jugoslavenska Narodna Armija provjeravala stabilnost terena zbog izgradnje vojne baze na planini Velebit krajem osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. S obzirom da se radi o vojnoj tajni, njegovu priču nije bilo moguće potvrditi.

Međutim, stručnjaci za eksploziv nisu skloni podržati tu teoriju pošto smatraju da su krugovi previše pravilni i preslični da bi nastali od nečeg tako nesofisticiranog kao što je eksploziv.

U Danskoj su također otkriveni krugovi pod morem nastali tako što je neka otrovna supstanca uništila travu, međutim nisu niti blizu toliko pravilni kao ovi hrvatski tako da je i ta teorija odbačena.

Puno je zanimljivija druga teorija o njihovom nastanku. Geolog i ufolog Stjepan Zvonarić je ustvrdio da krugovi moraju biti stari barem 20 000 godina i da su to u stvari ostaci građevina vanzemaljske baze u koju su oni slijetali prilikom istraživačkih ekspedicija.

Zaključak

Nepobitne činjenice su sljedeće. Krugovi su svi jednake veličine i oblika, oblik im je pravilan krug, jednako su udaljeni od obale i jedni od drugih, a sve to upućuje na precizan rad ljudskih ili nekih drugih ruku.

Budite prvi koji će otkriti neistraženu Hrvatsku

Upišite se na našu listu i prvi pročitajte nove priče.

Copyright 2018 Croatia Undiscovered