loading . . .
loading . . .

Hum – najmanji grad na svijetu

Otkrijte
Najmanji grad na svijetu

Kod rasprave o tome koji je grad najmanji na svijetu, prvo se nameće problem definiranja pojma grad. Postoje mnoga naselja koja formalno imaju status grada, ali su napuštena. Vatikan je vrlo mali površinom i brojem stanovnika, međutim Vatikan je samostalna država, a ne grad.

Prema nekakvoj uobičajenoj definiciji gradom se može smatrati naseljeno mjesto koje je taj status steklo kroz povijest ili u novije vrijeme, a ima vlastitu upravu.

Po svemu tome Hum u središnjoj Istri je pravi grad. Izgrađen je u ranom srednjem vijeku, a prvi puta se kao grad spominje 1102. godine. Ima vlastitog poglavara kojega građani biraju po drevnom običaju. Svake godine, druge nedjelje u mjesecu lipnju, muški stanovnici se okupljaju u gradskoj loži. Uvijek su dva kandidata za mjesto poglavara čija su imena urezana na dva kraja štapa. Svaki sudionik izbora nožem urezuje crticu na onom kraju štapa na kojem je ime njegovog kandidata, a poglavarom postaje onaj koji dobije više zareza.

hum

Hum

Hum inače administrativno pripada gradu Buzetu, ali zbog svojeg povijesnog statusa smatra se gradom, a to je potvrdila i Guinnessova knjiga rekorda koja ga je i priznala kao najmanji grad na svijetu sa njegovim minijaturnim dimenzijama od svega sto metara dužine i 35 metara širine te stanovništvom koje je prema posljednjem popisu brojilo 21 čovjeka.

Nastanak

U neka neodređeno davna vremena u Istri su živjeli divovi. Većina njih su bili dobri te su pomagali ljudima oko teških poslova poput oranja ili gradnje kuća. Kako bi zaštitili svoje prijatelje ljude od neprijatelja, odlučili su im divovi izgraditi utvrđene gradove u dolini rijeke Mirne.

Prionuli divovi na posao i izgradili gradove poput Motovuna ili Grožnjana, ali kad su završili posao i naselili ljude u njima, vidjeli su da im je ostalo još kamenja nedovoljno da izgrade još jedan grad veličine ostalih. Pošto im je bilo žao da kamenje propadne, sagradili su na vrhu brda gradić te ga cijelog opasali debelim zidom i nadjenuli mu ime Hum.

Grad

Hum je smješten u središnjoj Istri između grada Buzeta i parka prirode Učka. Sa obližnjim Ročem ga spaja sedam kilometara duga šetnica Aleja glagoljaša. Inače je cijeli grad opasan zidinama s malo kuća izvan njih i kao cjelina predstavlja spomenik srednjevjekovne arhitekture.

Izvan grada na vrhu brda nalazi se groblje s crkvom svetog Jeronima. U unutrašnjosti crkve se nalaze iznimno vrijedne freske iz 12. stoljeća.

hum

Groblje i crkva Sv. Jeronima

Zapadni zid grada je izgrađen kao zasebna fortifikacija, dok su na ostalim stranama kuće izgrađene tako da čine obrambenu zapreku. Grad ima dvije glavne ulice koje razdvajaju tri niza kuća u smjeru istok – zapad, kod glavnih vratiju se nalazi glavni trg u obliku trapeza.

Od značajnijih građevina u Humu se nalazi kula stražara sa zvonikom izgrađena 1552. godine uz južni zid. Promatrači su s nje zvonom upozoravali građane na opasnost, a u slučaju potrebe služila je kao posljednje uporište branitelja.

Na mjestu prve crkve svete Marije koja datira od početaka grada, u devetnaestom stoljeću je izgrađena župna crkva uznesenja blažene djevice Marije.

hum

Crkva Blažene Djevice Marije i kula stražara

Biska

Biska je tradicionalna istarska rakija čijim mjestom porijekla se službeno smatra upravo grad Hum. Biska svoju ljekovitost zahvaljuje receptu u koji osim rakije komovice ulazi i bijela imela te četiri vrste trava. Inače je taj recept star preko 2000 godina, a potječe još od druidskih magijskih obreda starih Kelta koji su živjeli na ovom području.

Aleja glagoljaša.

Aleja glagoljaša je sedam kilometara duga šetnica uz cestu od Roča do Huma. Sastoji se od 11 spomenika posvećenim glagoljici, prvom slavenskom pismu. Osmislili su je književnik Zvane Črnja, kipar Želimir Janeš i profesor Josip Bratulić. Svi spomenici su isklesani u kamenu osim zadnjih vratiju grada Huma koja su bakrena.

 

Spomenici u aleji su sljedeći (redom od Roča prema Humu):

  1. Stup čakavskog sabora. Kameni kip u obliku glagoljičnog slova „S“ koje simbolizira početak slavenske pismenosti. Čakavski sabor je kulturna udruga koja je i realizirala projekt.

 

  1. Stol Ćirila i Metoda. Ćiril i Metod su bili kršćanski misionari koji su među Slavenima širili svoju vjeru i pismenost. Na rubu stola su njihova imena ispisana trima slavenskim pismenima, latinicom, ćirilicom i glagoljicom, a dva čempresa oko stola predstavljaju upravo svetu braću.

 

 

  1. Katedra Klimenta Ohridskog. Sastoji se od katedre za učitelja i osam stolaca za učenike. Kliment Ohridski je bio učenik Ćirila i Metoda koji je osnovao prvo slavensko sveučilište.

 

  1. Glagoljaški lapidarij. Kopije najvažnijih glagoljaških spomenika, Plominski ulomak, Kninski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Plastovski ulomak, Baščanska ploča, Kamenica za blagoslovljenu vodu iz Mošćenica, Grdoselski ulomak, Kustodija iz Vrha, Senjska ploča i Supetarski ulomak.

 

 

  1. Klanac hrvatskog Lucidara. Suhozid posvećen Lucidaru, srednjevjekovnoj enciklopediji koja je glagoljašima bila najčešći izvor informacija. Suhozid je izgrađen u obliku stilizirane planine Učke s oblakom na njenom vrhu.

 

  1. Vidikovac Grgura Ninskog. To je kameni blok u obliku knjige na kojem su paralelno uklesana slova glagoljičke, ćiriličke i latiničke abecede kako bi ih čitalac mogao usporediti. Grgur Ninski je bio hrvatski biskup koji se zajedno s prvim hrvatskim kraljem Tomislavom snažno zalagao za uvođenje slavenskog jezika i glagoljice u bogoslužje.

 

 

  1. Uspon Istarskog razvoda. Put koji počinje kamenim vratima u obliku glagoljičkog slova L. Pored puta su također kamena glagoljička slova koja ispisuju naziv „Istarski razvod“. Istarski razvod je skup isprava iz XIII. i XIV. stoljeća o razgraničenju feudalnih posjeda u Istri: akvilejskog patrijarhata, Pazinske knežije i Venecije.

 

  1. Zid hrvatskih protestanata i heretika. Suhozid na čijim su pločama upisani citati iz djela poznatih hrvatskih protestanata, a njihova imena su upisana u negativ glagoljičkog slova „S“ koji se nalazi u sredini suhozida.

 

 

  1. Odmorište Žakna Jurja. Sedam kamenova koji ispisuju ime Juraj Žakan na glagoljici i kamena knjiga s ispisanim stihovima iz „Misala kneza Novaka“ koji izražavaju radost zbog tiskanja prve hrvatske knjige „Misal po zakonu rimskog dvora“. Juraj Žakan je bio glagoljaški svečenik i autor tih stihova.

 

  1. Spomenik otporu i slobodi. Tri kamena postavljena jedan na drugi koji simboliziraju tri povijesna razdoblja: stari, srednji i novi vijek te konstantnu borbu stanovnika ovog kraja za slobodu.

 

 

  1. Gradska vrata grada Huma. Bakrena vrata kroz koja se ulazi u najmanji grad na svijetu. Ukrašena su bukranijem (rogovima žrtvenog bika), alkama na kojima su ispisane riječi dobrodošlice na glagoljici i kalendarijem, dvanaest medaljona koji predstavljaju mjesece u godini i prikazuju radove u polju karakteristične za taj mjesec.
Budite prvi koji će otkriti neistraženu Hrvatsku

Upišite se na našu listu i prvi pročitajte nove priče.

Copyright 2018 Croatia Undiscovered